ZAVOD ZA MOLEKULARNU BIOLOGIJU
Zavod za molekularnu
biologiju je osnovan 1989. godine s ciljem da unaprijedi istraživačke
programe u molekularnoj biologiji te da organizira novi smjer studiranja
u modernoj biologiji. U
Zavodu za molekularnu biologiju danas djeluje nekoliko istraživačkih
skupina koje rade u područjima biljne i životinjske biologije te biologija
čovjeka.
Razvojna biologija biljaka i diferencijacija stanica (S. Jelaska,
M. Krsnik-Rasol, D. Leljak-Levanić) u kulturi in vitro istražuju se
agronomski važne, drvenaste i druge modelne biljne vrste. Glavne teme
istraživanja su: kontrolni mehanizmi somatske embriogeneze (Cucurbita
pepo L., Picea omorika (Panč.) Purk) mikropropagacija biljaka (komercijalno
značajna), proizvodnja sekundarnih metabolita (Coleus blumei Benth.,
Armoracia lapathifolia Gilib.) transformacija biljnih stanica posredstvom
agrobakterija, fenomen prilagođenosti (Beta vulgaris L., Cucurbita
pepo L., Mammillaria gracillis Pfeiff.), morfogeneza i ekspresija
razvojno značajnih izoenzima i proteina.
Druga istraživačka skupina (D. Papeš, M. Pavlica, V. Besendorfer,
V. Zoldoš, S. Jelenić) radi na istraživanju filogenetskih odnosa nekih
biljnih i životinjskih vrsta na molekularnoj i citogenetskoj razini.
Također se istražuju genomske razlike unutar roda Quercus, kromosomske
nepravilnosti inducirane uvjetima in vitro i/ili okolišnim čimbenicima
(pesticidi i dr.), čimbenici odgovorni za višu frekvenciju homologne
rekombinacije u somatskim stanicama vrste Arabidopsis thaliana, te
uloga retrotranspozona u strukturi i evoluciji biljnog genoma.
U području biologije čovjeka (J. Ban) istražuju se osnovni stanični
procesi poput proliferacije, diferencijacije te apoptotične smrti
u ljudskim stanicama leukemije (HL-60) u prisustvu snažnih inhibitora
fosfotirozin-fosfataze. Također se istražuje povezanost navedenih
procesa s aktivacijom kinaze aktivirane mitogenom (MAP).
Četvrto područje (Biserka Nagy) usmjereno je na receptore vezane uz
apoptozu i srodne ligande koji služe u mnogim bitnim fiziološkim funkcijama,
što uključuje razgradnju stanica tumora, kontrolu broja limfocita
i utvrđivanju zona imunih odgovora. Za razumijevanje složene biologije
tih procesa, prestižnu pomoć čine "knockout" stanice. Također
se proučava mehanizam signalnih puteva različitih FADD srodnih liganada.